NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA
O PIVU I MLINARICI

Craft pivo je pivo koje je proizvela craft pivovara koja nema nikakve veze s velikim korporacijama, već je nezavisna i ima ograničen godišnji kapacitet proizvodnje. Craft piva najčešće se rade bez zamjenskih sastojaka, stavljajući kvalitetu samog piva na prvo mjesto.
Craft pivo može biti bilo koje pivo. Primjerice, za lagere jako puno ljudi misli da to nisu craft piva, ali ako je neko pivo skuhano u craft pivovari, onda je to craft pivo, nebitno radi li se pritom o lageru, IPA-i, APA-i, Stoutu ili nečem desetom.
Craft pivo je pivo koje je napravila craft pivovara i točka.
Više o tome što je craft pivo pročitajte ovdje.

Prema definiciji udruženja Brewers Association, craft pivovara je:

  • Mala pivovara koja godišnje može proizvesti maksimalno 6 milijuna barela piva.
  • Nezavisna je, što znači da manje od 25% craft pivovare može biti u vlasništvu nekog drugog poduzeća koje nije povezano s craftom.
  •  Kvalificirana je i ovlaštena za proizvodnju piva.

 

Mi bi još nadodali i sljedeće:

  • U proizvodnji svojih piva craft pivovara ne smije koristiti aditive, stabilizatore i ostale konzervanse.
  •  Također, ne smije koristiti arome i ostale pojačivače okusa.
  • Svoja piva proizvodi od prirodnih sastojaka.
  • Transparentnost – po nama najbitniji faktor u craft pivarstvu. Konzument i ljubitelj piva treba znati što drži u ruci i koji se sastojci nalaze u pivu.

Za to da lager pivo bude craft pivo jedini je uvjet taj da ga proizvodi craft pivovara. Primjerice, ako mi napravimo lager, to je onda craft pivo, ili ako netko od naših kolega craft pivara napravi lager, to je isto craft lager. Lager nije craft jedino ako
ga napravi industrijska pivovara. Ukratko, sva piva koja proizvodi craft pivovara su craft piva pa tako i lager.

Glavna razlika između ale i lager piva je u temperaturi fermentacije. Lageri fermentiraju na nižim temperaturama (8-12 °C), aleovi na višim (16-25 °C, a neki na čak i do 35 °C).

Radi se tu, ustvari, o istome kvascu, ali su mu kod svakog od ovih piva potrebni drukčiji uvjeti za rast i razvoj.

Kako se fermentacija lager piva odvija na nižim temperaturama, tako im je potrebno duže vrijeme za fermentaciju i odležavanje. Lager piva su, u prosjeku, za konzumaciji spremna za oko 40-ak dana, a ale piva za 15 dana (ovisno kako koja).

Lager piva su najčešće “čišća” i pitkija, za razliku od ale piva, u kojima kvasac zbog fermentacije na većoj temperaturi proizvodi dodatne okuse.

Idealna temperatura za posluživanje ovisi o vrsti piva. Neka lager piva su najbolja za konzumaciju kada su između 5-7 °C. IPA-e i druga zahmeljena piva najbolje je poslužiti na 7-10 °C, a teškaše poput RIS-eva, Barleywine-ova i Portera na 10-15 °C.

Svako pivo ima svoju temperaturu za konzumaciju. Kada je temperatura pive viša, onda se arome i okusi jače osjete.

Kiselo ili sour pivo je pivo koje je najčešće napravljeno pomoću bakterija ili pomoću “divljeg” kvasca koji je poznatiji pod imenom Brettanomyces.

Postoje 3 glavne tehnike proizvodnje kiselih piva, a to su: Kettle sour (najčešći), Barrel aged sour beer (a mi smo jedni od rijetkih u Hrvatskoj koji kisela piva rade i na ovaj način) i Spontaneous fermentation (na tragu smo proizvodnje ovakvih kiselih piva).

Smatra se da su prije industrijske revolucije i razvoja mikroskopa sva piva bila na neki način kisela, jer u to vrijeme kvasac još nije bio u potpunosti otkriven. Tadašnji pivari nisu znali zašto se pivo kiseli pa se pivo moralo brzo popiti. Sve do pojave inox materijala većinu svojih piva pivari su fermentirali u drvenim bačvama i velikim bazenima.

Mi najviše cijenimo kisela piva koja odležavaju u drvenim bačvama dugo vremena (kako bi došlo do veće kompleksnosti okusa), a i sami proizvodimo takva piva u našoj Brettcave i Duality seriji pod stilom Mixed fermentation sour beers.
Više o kiselim pivima možete pročitati ovdje.

To najviše ovisi o temperaturi na kojoj skladištite craft pivo. Ne postoji nikakva garancija da je neko craft pivo baš do određenog datuma dobro za konzumaciju.
Primjerice, ako craft pivo 2-3 mjeseca skladištite na temperaturi od 25 °C, nemojte očekivati da će biti dobro za konzumaciju makar mu rok trajanja isticao tek za 6 mjeseci.

Craft pivo je živi proizvod koji nema stabilizatore i konzervanse, tako da ga je najbolje skladištiti na hladnome, u frižideru. Poštujte craft pivo i njegove uvjete skladištenja. Ono to zaslužuje, a i vi isto.

I jest, i nije! Neka piva imaju tek minimalnu pjenu, ili je pak uopće nemaju, a vrhunskoga su okusa. Primjerice, Imperial stout, Barleywine ili neka kisela piva imaju minimalno pjene, a bogatih su aroma i okusa.

Pjena ne određuje kvalitetu
piva, ali ako, recimo, neko pivo koje bi trebalo imati jaku pjenu, poput lagera ili weizena, ipak nema stabilnu pjenu, onda to može biti pokazatelj kako nešto s tom pivom nije u redu.

Ovo je valjda najgluplji i najrašireniji mit i zabluda o pivu. Evo odmah jednog primjera iz vizure proizvodnje piva. Npr., imamo recept za pivo i targetirani alkohol nakon fermentacije je 4%. Mi se odlučimo u recept ubaciti 2-3% tamnog slada, a potom dobivamo tamno pivo od 4% alkohola. Dakle: tamna boja piva nije dodatno podigla alkohol.

Alkohol u pivu dobivamo iz šećera koji dolaze od žitarica. Šećeri se kasnije vežu s kvascem te se stvaraju alkohol i CO2. Više o proizvodnji piva pogledaj ovdje.

Da zaključimo: postotak alkohola određuje količina šećera u sladovini, a ne tamna boja piva. Što više slada ili nekih drugih sirovina koje sadrže škrob ubacimo u pivo, to ćemo na kraju dobiti više alkohola. Neka piva imaju i po 10% alkohola, a svijetle su boje.

21.06.2016. godine registrirani smo na carinskom uredu i od toga smo dana krenuli u naše pivske izazove.

Boja piva ovisi o sladu kojega koristimo. Npr., za naš Vienna lager koristimo 80% Vienna slada, koji nam daje jaku jantarnu boju. Pils slad pivu uvijek daje svijetlu, blijedu boju. 3% tamnog slada dovoljno je da dobijemo skroz tamno pivo itd.

Ukratko, slad je taj koji daje boju pivu.

Da, čak je i poželjno! Ovo govorimo iz vlastitoga iskustva, a provjerili smo i više nego dovoljno puta.

Naravno da i dalje ne smijete pretjerati u pivu, jer ono ima alkohola, a znamo da nam od previše alkohola sutrašnji dan i nije baš najsjajniji. Čak je i poželjno pri ispijanju piva napraviti izmjenu. Na primjer, poslije nekog imperial stouta, ili bilo kojeg slađeg piva, odlično paše neki osvježavajući sour ili lager, i obrnuto.

Ni da, ni ne! Naravno da je craft pivo kvalitetnije nego ostala piva pa samim time ne donosi teške posljedice za sutrašnji dan, ali napominjemo, kao i u gornjem odgovoru, da u pivu ima alkohola i da je od previše piva lako moguće sutradan imati glavobolju.

Punoga naziva India pale ale, IPA je u današnje vrijeme najpopularniji pivski stil.

Povijesno je ovo pivo nastalo na brodu. Kada je Indija bila engleska kolonija, Englezi su svoja piva brodovima prevozili do Indije. Nakon prve plovidbe pivo se pokvarilo jer Englezi nisu računali da bi se pivo od Engleske do Indije zbog predugog puta moglo pokvariti. Već su na drugoj plovidbi bili malo iskusniji pa su napravili pivo s većim postotkom alkohola (koji štiti pivo) i većim udjelom hmelja.

Tokom plovidbe su također, kako bi pivo preživjelo put do Indije, u bačve ubacivali hmelj. Pitate se, zašto su ubacivali hmelj? Osim što pivu daje fantastičnu aromu i okuse, hmelj je isto tako prirodni konzervans koji štiti pivo.
Kada je tadašnje pivo stiglo do Indije, engleski vojnici su u njemu uživali i nisu ni mogli naslutiti da će baš oni jednim dijelom biti zaslužni za razvoj IPA-e.

To je povijesna priča nastanka IPA-e, a danas u modernom craft pivarstvu imamo više podvrsta IPA-a. Neke od njih su American IPA, English IPA, New England IPA (NEIPA), Hazy IPA, Session IPA, Black IPA, Red IPA itd. Za sve vrste IPA-a baci oko ovdje.

Najčešća pretpostavka i mišljenje većine ljudi je da se pivo kuha od hmelja, ali to je totalna glupost.
Pivo je u najvećoj mjeri načinjeno od vode (oko 90%), zatim slada, hmelja pa kvasaca.
Hmelj se ubacuje u pivo (sladovinu) kao začin koji balansira okuse. Hmelj nam daje dodatne arome, okuse i gorčinu. Postoje i pojedini stilovi piva koji su rađeni bez imalo hmelja, npr. Gruit beer.

Za detaljniji opis procesa kako se radi pivo baci oko ovdje.

Jako puno. Postoje razne podvrste stilova, kao kod IPA-a, APA-a, Stoutova, Portera, Soura, Lagera itd. Evo i jednog linka na kojemu možete pogledati sve pivske stilove.

Pivnicu Mlinaricu otvorili su Ivica i Sanda Jendrić u ljeto 1998. godine.

Naša pivovara smještena je odmah pored pivnice.

Tko će to brojati? Evo linka koji vodi na aplikaciju Untappd, gdje redovito ažuriramo informacije o svim novim pivima.

Pivo se može kvariti iz više razloga. Ako ga ne skladištimo na odgovarajućoj temperaturi, ono se lako pokvari. Pivo može biti brže kvarljivosti i ako s proizvodne strane nešto zašteka: recimo, ako tank ili pak linija kroz koju punimo pivo nisu dobro oprani.

Kisik je inače veliki neprijatelj gotovom pivu pa se pivo može brže kvariti ako punilica za piva ostavlja previše kisika u boci ili limenci. Isto tako, problem može nastati i ako dobavljač, ili netko drugi, tokom ljeta pivo skladišti vani na suncu itd.

Razloga može biti puno. Zato je najbolje prije kupnje piva najprije provjeriti njegov rok trajanja. Ako je uz to još napisan i datum punjenja piva, onda znamo na čemu smo. Pivo ima prirodne konzervanse, poput hmelja i alkohola, koji mu produžuju rok trajanja, ali i dalje ga trebamo skladištiti na niskoj temperaturi, kako se ne bi pokvarilo.

Ukoliko naletite na neko craft pivo za koje sumnjate da je pokvareno, bilo bi velikodušno od vas da kontaktirate craft pivovaru i kažete joj gdje je pivo kupljeno, kako bi se onda moglo odgovarajuće reagirati.

Apsolutno DA! Točeno pivo ispred svega! Kada je pivo zapakirano u keg/bačvu, ona je napunjena skroz do vrha, tako da za oksidaciju samog piva ima jako malo prostora. Pivo u kegu nema doticaj s UV zrakama, a i niska temperatura piva u
kegu na taj se način dugo zadržava.Nešto slično događa se i kada je pivo u limenci.

Točena piva uvijek su boljeg i friškijeg okusa nego piva u boci. Kod točenog piva postoji samo jedan dio oko kojega moramo voditi posebnu brigu, a to su cijevi/linije kroz koje pivo prolazi. Linije se minimalno jedanput mjesečno
moraju čistiti kako se u njima ne bi nakupio talog, pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci.

Točeno pivo RULES.

Limenka! Limenka! Limenka! Pivo u limenci je bolje nego pivo u boci. Nažalost, dobar dio ljudi taj podatak ni ne zna.

Ali zašto je tako?

Ne znamo ni mi točno. Vjerojatno ljudi misle da limenka pušta okus aluminija pa da pivo onda neće biti dobroga okusa. Unutarnji dio limenke ima fini premaz koji ne otpušta nikakve metale ni okuse već je neutralan i savršen za skladištenje tekućina.
S limenkom je slično kao i s kegom. U limenci je pivo napunjeno skoro do vrha pa za oksidaciju ima malo prostora. Pivo je u limenci također zaštićeno od UV zraka, ono dugo zadržava nižu temperaturu, lagano je za transport, a i limenku je u odnosu na staklo lakše reciklirati.

Naravno, kod nas u Mlinarici, ali i u ostalim kafićima i dućanima u Zagrebu i Hrvatskoj.

Neki od njih su: Valhalla beer bar, Spunk, Spirit, Masters, Spicy Days, Pomalo beer shop, TOiTO, Industry concept bar, Brewtiga.hr, Horvati, X, Volim Kvart, CroCraft, ugostiteljski obrt Galerija itd.

NE! Kada je pivo mutno, to nije razlog da smatramo kako je ono i pokvareno! Piva mogu biti mutna iz više razloga. Npr., pšenična su piva zbog visoke prisutnosti pšeničnoga slada uvijek mutnija. On ima puno proteina i pivi daje zamućenost.
Kvasac isto može biti jedan od razloga zamućenosti piva. Pojedini kvasci imaju slabiju sposobnost sedimentacije (taloženja) te ostaju u suspenziji, daju pivu mutni izgled i specifičan okus. Zob u pivu isto može utjecati na mutnoću.

Sve su ovo normalni faktori koji mogu utjecati na mutni izgled piva, ali moramo također znati da je mutnoća piva ponekad pokazatelj i da je pivo mlado. Mlado pivo je pivo koje još nije završilo s fermentacijom. Kod njega je kvasac još uvijek
u visokoj suspenziji te ono tada ima jaki kvasni i gorki okus. Takvo pivo onda izgleda isto kao i neka NEIPA ili Hazy IPA, a zapravo je riječ o mladom pivu koje nije do kraja odfermentiralo, stoga se u tome slučaju možemo osloniti samo na
vlastito nepce.

Mlado ćete pivo rijetko kada dobiti u kafiću ili dućanu.

Naše vrijedne ruke. Sve kolače, kremšnite, štrudle, baklave, urmašice, štrukle, knedle i ostale kolače radimo sami i jako smo ponosni na njih.

Ni od koga! Smjesu za ćevape i pljeskavice od prvoga dana radimo mi sami. S vremenom smo usavršili recepturu za smjesu i sada imamo jednu od boljih smjesa za ćevape i pljeskavice u Zagrebu, pa i šire (tako bar kažu naši gosti).

S manjih OPG-ova i farmi, najčešće iz okolice Vrbovca i Karlovca.

S puno ljubavi i uz puno dobre pive.

Craft pivo se najčešće proizvodi od slada, hmelja, kvasca i vode, bez zamjenskih sastojaka i aditiva. Naravno da se kod crafta besmisleno ograničiti na samo nekoliko sastojaka pa se u pivo stavljaju svakakve sirovine poput zobi, ječmenih pahuljica, raznog voća, začina, laktoze itd.

Nažalost, u zadnje vrijeme sve veći broj craft pivovara u svoja piva dodaje razne sintetički dobivene arome kako bi se dobili pojedini okusi. Za nas to uopće nije craft, nego tek kraći put kako doći do rezultata. Craft je za nas izazov – kako doći do željenih aroma i okusa na prirodan način – a još i puno više od toga.

Za detaljniji opis načina na koji se craft pivo proizvodi pogledaj ovdje.

Pravilno točenje piva jako je bitno za njegovu konzumaciju. Kod točenog piva najbolje je da se čaša prvo isplahne hladnom vodom, a zatim namjestimo čašu ili kriglu pod 45 stupnjeva i povučemo ručku za točenje piva.

Najidealnije bi bilo da se pivo, kada se krene točiti, toči bez prekidanja kako bi se CO2 što bolje otpustio iz piva. Isto tako, pipa kroz koju pivo prolazi ne smije za vrijeme točenja uranjati u samo pivo jer CO2 se iz piva ne oslobađa i ono nam onda teško sjeda na želudac.

Kad se pivo toči iz boce ili limenke isto bi tako bilo najbolje da se čaša prethodno ispere mlazom vode, a da se pivo zatim toči iz pada dovoljnoga za oslobađanje CO2 iz piva. O čemu točno pričamo, pogledajte u videu na ovome linku.